James Webb teleskop, nakon 32 godina planiranja i građenja konačno se lansira ovaj mjesec!

James Webb Space Telescope (JWST skraćeno) je nasljednik legendarnog Hubble Space teleskopa. Lansiranje koje je planirano za ovaj mjesec je velika stvar za istraživanje dubokog svemira, za otkrivanje eksoplaneta i proučavanje njihovih atmosfera tražeći znakove života, virenje u najdublje kutke univerzuma, a time i prošlosti.

Planovi za ovaj teleskop su počeli davne 1989. godine dok još ni Hubble nije bio u orbiti. Milijarde dolara su utrošene na razvoj i gradnju, datum lansiranja je više puta kroz godine odgađan i više nego jednom je postojala realna opasnost da kompletni projekt neslavno propadne. Međutim evo nas, 32 godine od početnog razvoja ovaj teleskop se 24. prosinca ove godine planira konačno lansirati!

Povijest istraživanja svemira iz orbite pomoću Hubble Space teleskopa

Hubble Space teleskop lansiran je 1990. godine. To je bio možda najambiciozniji projekt tog desetljeća, nije bio prvi teleskop postavljen u Zemljinu orbitu, ali je bio među najvećim i najmoćnijima ikad postavljenih. Njegovo glavno ogledalo je veliko 2.4 metra i dizajniran je da hvata ultraljubičaste, vidljive i manje dijelove infra-crvene svjetlosti. Postavljen je u nižoj orbiti na oko 500 km iznad Zemljine površine.

Početak je bio težak, slično kao i sa James Webb teleskopom mnogo kašnjenja, problema s financiranjem i na kraju tehničkih problema. Uspješno je lansiran 1990., međutim odmah je primijećen problem! Sve snimke su bile zamućene, pojavila se neočekivana aberacija u glavnom ogledalu. Znanstvenici su mogli donekle ispravljati grešku naprednim metodama ispravljanja u svojim laboratorijima pa je teleskop ipak bio upotrebljiv, ali naravno nije prihvatljivo imati takvu grešku na snimkama u samom startu. Popravci su se organizirali i 3 godine planiranja i pripremanja kasnije astronauti idu u orbitu i uspješno popravljaju Hubble Space teleskop. Sreća da je dizajniran za popravke!

To je izazvalo veliko veselje u astrofizici, Hubble je konačno bio u punoj operaciji! Zbog svoje pozicije van Zemljine atmosfere dobivaju se kristalno jasne slike dubokog svemira. Hubble je također poznat po brojnim važnim eksperimentima, tako je prije 24 godine tadašnji direktor Hubblea napravio nešto neočekivano.

Dobiti vrijeme za snimanje dubokog svemira je jako tražena stvar, mnogi čekaju za neki svoj snimak, a vremena je samo 24h u jednom danu. Taj čovjek je imao nevjerojatnu zamisao: ajmo s Hubbleom snimati jedan komadić neba gdje nema ništa osim par zvijezda iz naše Mliječne staze! Ta zamisao je naišla na brojne kritike, ali direktor ima diskrecijsko pravo određivati kako će se koristiti jedan mali dio Hubbleovog vremena i odredio je da će se upravo to napraviti.

Kroz idućih 10 dana je Hubble u svojoj orbiti marljivo snimao taj jedan prazni dio neba. Ekspozicije su dugačke, u vječnoj noći se skupljaju malobrojni fotoni koji dolaze iz dubokog svemira. Ta nesvakidašnja ideja je rezultirala jednim od najveličanstvenijih spoznaja u modernoj astrofizici. Na tom dosada “praznom” dijelu neba su se nazirale desetke tisuća galaksija na nevjerojatnim udaljenostima.

Nakon toga teško da je itko više sumnjao u isplativost trošenja Hubbleovog vremena na tzv. Deep field opservacijama, te je poslije bilo još mnogo takvih napora. Svemir se upravo ovim snimanjem značajno proširio, te je pokazao da je broj galaksija u vidljivom svemiru značajno veći nego što se dosada mislilo. Zemlja i čovječanstvo se kroz znanstvene spoznaje stalno smanjivalo.

Prvo smo mislili da smo u centru svega, pa da ipak kružimo oko sunca, pa da ima i cijela galaksija koja se vrti oko svoje osi, pa da ima mnogo drugih galaktika, da bi na kraju ovo otkriće pokazalo da je broj galaksija u svemiru nevjerojatan i puno veći nego što se dosad mislilo.

Hubble je pri kraju svog radnog vijeka, stiže James Webb space teleskop

Desetljećima se nagađa i priča o nasljedniku veličanstvenog Hubblea Space teleskopa. James Webb teleskop je dosta drukčiji nego Hubble. Primarno ogledalo JWST-a sastoji se od 18 heksagonalnih dijelova načinjenih od zlatom prekrivenog berilija koji svi zajedno čine 6.5 metara promjera za hvatanje svjetlosti, značajno više od Hubbleovih 2.4m.

JWST će pokrivati manje frekvencije svjetlosti, od vrlo dugačkih valnih duljina vidljive svjetlosti do srednje infracrvenog svjetla (0.6 do 28.3 μm). Takav raspon će omogućavati bolju opservaciju objekata koji su prestari i predaleki za Hubble. Teleskop mora biti na jako hladnom da bi mogao bez ometanja promatrati infra-crveno zračenje ekstremno udaljenih izvora, stoga će biti postavljen na L2 Lagrange točki, nekih 3.9 puta udaljeniji od našeg Mjeseca. L2 točka je stabilna točka unutar sustava Zemlja-Sunce i može tamo “stajati” na miru. JSWT na sebi ima i štit za sunce koji će držati opremu na oko -223 °C.

Pročitajte više o Lagrange točkama na Wikipediji

Za razliku od Hubblea, JWST nije predviđen za popravke. Hubble je na svega 400-500 km iznad Zemlje i servisiranje je dio dizajna, dok će ovaj teleskop biti udaljen oko 1.500.000 km od Zemlje, ovisno o poziciji u godini. Jednom kad ga lansiraju bilo bi dobro da radi sve po planu, jer popravka nema!

Jedna od glavnih misija JWST-a će biti tražiti planete u drugim solarnim sustavima koji potencijalno mogu biti pogodni za život

Dosad je pronađeno jako puno planeta oko zvijezda po Mliječnoj stazi pomoću Keppler teleskopa koji je također u Zemljinoj orbiti. Pomoću tog teleskopa znamo orbite eksoplaneta, koje su veličine, koliko radijacije primaju od svoje zvijezde. Zapravo, ne puno podataka, a JWST će moći puno više toga o udaljenim planetima saznati!

Jedan od prvih solarnih sustava koje će JWST promatrati je Trappist-1 udaljen 40 svjetlosnih godina, koji ima čak 7 zemljolikih planeta, a tri su u nastanjivoj zoni. Ovaj teleskop će moći u puno većim detaljima vidjeti kompoziciju njihovih atmosfera, jer s trenutnom tehnologijom se samo vidi točkica svjetlosti od tih planeta i ne može se puno detektirati o atmosferi. Dobivati ćemo mnoštvo vrijednih podataka. Život, barem kakvog mi poznajemo radi određene biokemijske promjene u atmosferi planete i to će JWST moći detektirati. Lako moguće da ćemo imati neke početne dokaze života drugdje u svemiru, a možda baš i nećemo! Gotovo svaka zvijezda ima barem jedan planet u svojoj orbiti, ako negdje života u blizini ima JWST će ga naći.

Mnogi entuzijasti poput potpisnika ovih redaka čekaju ovaj teleskop već preko 10 godina. Neko vrijeme je izgledalo kao da se neće izgraditi i lansirati, ali srećom ipak se išlo dalje. Ukoliko sve bude u redu, a nadajmo se da hoće, već iduće godine ćemo dobivati mnoštvo nevjerojatnih fotografija udaljenih planeta, galaksija, prastarih supernova iz samih početaka svega i najdaljih kutaka vidljivog svemira. Prozor s naše male plave točke u kozmos će nam se značajno proširiti i mnogo ćemo naučiti o vrlo udaljenim pojavama.

1 thought on “James Webb teleskop, nakon 32 godina planiranja i građenja konačno se lansira ovaj mjesec!

Leave a Reply

Your email address will not be published.