Što je to Deklaracija iz Great Barringtona?
Dugo vremena bila maltene šporka riječ, bilo je cenzuriranja, bilo je šikaniranja, tvrdilo se da su to rubni epidemiolozi koji nešto tu sad hoće i da hoće da ljudi umiru i slične gadarije. Nisu nikakvi rubni epidemiolozi, nego vrhunski znanstvenici i doktori našeg vremena totalno relevantni u svemu ovom:
Dr. Martin Kulldorff, profesor medicine sa Sveučilišta Harvard, biostatističar i epidemiolog sa specijalizacijom u otkrivanju i praćenju izbijanja zaraznih bolesti i procjenama sigurnosti cjepiva.
Dr. Sunetra Gupta, profesorica na Sveučilištu Oxford, epidemiologinja s iskustvom u imunologiji, razvoju cjepiva i matematičkom modeliranju zaraznih bolesti.
Dr. Jay Bhattacharya, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Stanford, liječnik, epidemiolog, zdravstveni ekonomist i stručnjak za javnu zdravstvenu politiku s naglaskom na zarazne bolesti i ranjive populacije.
Fauci i njegova klika su govorili da su to bezveznjaci, da ne znaju o čemu pričaju. Zašto? Došli su na tapet već poznatih gadarija i šikaniranja jer su zagovarali smisleniji pristup pandemiji. Najvažnije, zagovaraju usmjereniji pristup štićenja starije populacije i onih u riziku, a da se djecu i mlađe od 60 ostavi na miru, da su zatvaranje škola i sve ostale divne mjere uvedene potpuna besmislica i to dobro argumentiraju. Ovo nisu ljudi na koje se može tek tako odmahnuti rukom nego itekako pametni i cijenjeni znanstvenici.
Prenosimo točan tekst Deklaracije sa službene stranice i službenog prijevoda na hrvatski.
Kao epidemiolozi zaraznih bolesti i znanstvenici u području javnog zdravstva ozbiljno smo zabrinuti zbog štetnih utjecaja na fizičko i mentalno zdravlje prevladavajućih politika koje se tiču bolesti COVID-19 te preporučujemo pristup koji nazivamo – Ciljanom zaštitom (Focused Protection).
Dolazeći i slijeva i zdesna, i iz cijelog svijeta, svoju smo karijeru posvetili zaštiti ljudi. Trenutačne politike zaključavanja proizvode razorne učinke na kratkoročno i dugoročno javno zdravlje. Rezultati (nabrojimo ih samo nekoliko) uključuju niže stope cijepljenja u dječjoj dobi, pogoršanje ishoda kardiovaskularnih bolesti, manje preventivnih pregleda za rak i pogoršanje mentalnog zdravlja – što dovodi do prekomjerne smrtnosti u godinama koje dolaze, a radni ljudi i mlađi članovi društva snose najveći teret. Onemogućivanje redovitoga školovanja velika je nepravda.
Održavanje ovih mjera sve dok cjepivo ne postane dostupno prouzročit će nepopravljivu štetu, a siromašni će biti nesrazmjerno oštećeni.
Srećom, naše razumijevanje virusa raste. Znamo da je mogućnost smrti od bolesti COVID-19 više od tisuću puta veća kod starih i nemoćnih nego kod mladih. Doista, za djecu je COVID-19 manje opasan od mnogih drugih bolesti, uključujući gripu.
Kako imunitet u populaciji raste, rizik od infekcije za sve – uključujući i one ranjive – pada. Znamo da će sve populacije na kraju doseći imunitet stada – tj. točku na kojoj je stopa novih infekcija stabilna – i da tome može pomoći cjepivo (ali i da ne ovisi o njemu). Cilj bi nam stoga trebao biti minimizirati smrtnost i društvenu štetu dok ne postignemo imunitet stada.
Najsuosjećajniji pristup koji uravnotežuje rizike i koristi od dostizanja imuniteta krda je omogućiti onima koji su u minimalnom riziku od smrti da normalno žive svoj život kako bi izgradili imunitet na virus prirodnom infekcijom, istodobno bolje štiteći one koji imaju najveći rizik. To nazivamo – Ciljanom zaštitom.
Usvajanje mjera za zaštitu ranjivih osoba trebao bi biti središnji cilj odgovora javnog zdravstva na COVID-19. Primjerice, starački domovi trebali bi koristiti osoblje sa stečenim imunitetom i provoditi česta testiranja ostalog osoblja i svih posjetitelja. Rotacija osoblja trebala bi biti svedena na minimum. Umirovljenicima koji žive kod kuće namirnice i ostale potrepštine trebalo bi dostavljati u njihove domove. Kad god je moguće, s članovima obitelji trebali bi se susretati vani, a ne u zatvorenom prostoru. Sveobuhvatan i detaljan popis mjera, uključujući pristupe višegeneracijskim kućanstvima, može se primijeniti u svakodnevnom životu, i to je u potpunosti u okviru djelovanja i kompetencija radnika u javnom zdravstvu.
Onima koji nisu ranjivi treba odmah omogućiti da nastave normalno živjeti. Jednostavne higijenske mjere, poput pranja ruku i boravka kod kuće tijekom bolesti, trebali bi primjenjivati svi kako bi se smanjio prag imuniteta krda. Škole i sveučilišta trebaju biti otvoreni za nastavu uživo. Treba nastaviti s izvannastavnim aktivnostima, poput sporta. Mlade odrasle osobe s niskim rizikom trebaju raditi na uobičajen način, a ne od kuće. Trebali bi se otvoriti restorani i druge poslovne aktivnosti. Umjetnost, glazba, sport i druge kulturne aktivnosti trebale bi se
nastaviti. Ljudi koji su više izloženi riziku mogu sudjelovati ako žele, dok društvo u cjelini uživa zaštitu koju ranjivima pružaju oni koji su izgradili imunitet krda.
Dana 4. listopada 2020. ovu su izjavu napisali i potpisali u Great Barringtonu u Sjedinjenim Američkim Državama:
Dr. Martin Kulldorff, Dr. Sunetra Gupta, Dr. Jay Bhattacharya.
1 thought on “Što je to Deklaracija iz Great Barringtona?”