Demokracije su postale autoritarnije, a autoritarni režimi još gori zbog pandemije
Reason.com je američki medij pod kapom Reason Foundationa. Izdavačka kuća, promoviraju libertarijanske ideje i razmišljanja. Variraju od običnog izvještavanja do fenomenalnih tekstova na temu ekonomije, slobodnih tržišta, analize političkog djelovanja, a u doba pandemije o srozavanju sloboda i vrijednosti unutar demokratskih društava.
Ovo je prijevod članka Eric Boehma, preveo Vladimir Nikšić za Šibenski glas.
Pandemija uzrokovana koronavirusom je uzrokovala znatno padanje demokratskih vrijednosti diljem Zemlje jer su mnoge zemlje poduzele agresivne i autoritarne korake u pokušaju obuzdavanja virusa.
Ako niste živjeli ispod kamena zadnje dvije godine, to vjerojatno nije preveliko iznenađenje. Novi izvještaj Međunarodnog instituta za demokraciju i izbornu pomoć, globalna neprofitna udruga iz Švedske donosi opsežan pogled na zabrinjavajući trend demokratske erozije, trend kojem je pandemija pripomogla, iako korijeni toga idu dublje.
“Svijet postaje sve više autoritaran dok ne-demokratski režimi postaju sve više bestidni u svojoj represiji i mnoge demokratske vlade pate od demokratske erozije implementirajući taktike suzbijanja slobodnog govora i slabljenju vladavine zakona, pojačano onim što prijeti postati ‘novo normalno’ Covid-19 restrikcija”, IIDEA (Međunarodnog instituta za demokraciju i izbornu pomoć) upozorava. Broj država koje postaju “više autoritarne” prema procjeni grupe je 3 puta veća od broja država koje idu prema demokraciji. Ove godine označavamo petu godinu za redom gdje trend ide u tom smjeru, najdulji bez prekida period pro-autoritarnih razvijanja otkad ovaj institut prati te metrike, od 1975.
Ovaj trend predatira pandemiju, naravno, ali odgovori vlada na na virus su pogoršali stvar.
Određeni broj demokratskih zemalja, a izvještaj sadržava i SAD, su implementirali mjere “koje su bile disproporcijonalne, ilegalne, bez jasnog kraja, ili nepovezane s prirodom ugroze”, prema IIDEA izvještaju. Uključuje to restrikcije putovanja i korištenje “izvanrednih ovlasti koje su ponekad radile mimo parlamenata”.
Posljednje dvije godine doista su bile pune primjera dotad nečuvenih vladinih ovlasti korištenih u SAD-u. Uključuje sve, od lockdowna u cijelim državama gdje su guverneri dekretom određivali koje su tvrtke “esencijalne” i mogle su raditi. Uz potporu i Trumpove i Bidenove administracije deložacija podstanara koji ne plaćaju najam je bila nemoguća. SAD-u je trebalo do ovog mjeseca da ponovno otvori svoju granicu s Kanadom za navodno “neesencijalna” putovanja, iako vjerojatno uopće nije bilo dobrog opravdanja za zatvaranje granice.
Izvan SAD-a, mjesta poput Austrije i Australije pojačavaju s autoritarnim ograničenjima na javni život i ekonomiju – čak i za ljude koji su cijepljeni. Prema izvješću, 69 zemalja kršenje ograničenja COVID-a kažnjava zatvorom, a dvije trećine tih zemalja su zemlje koje ova grupa smatra demokracijama. Albanija i Meksiko imaju najviše kaznenih zakona, dopuštajući zatvorske kazne od 15, odnosno 12 godina za kršenje protokola povezanih s pandemijom.
Preko 20 posto zemalja upotrijebilo je svoje vojske za provođenje COVID mjera, koje izvješće upozorava da bi moglo pridonijeti “normalizaciji sve više militariziranog građanskog života nakon pandemije”. U međuvremenu, 42 posto zemalja uvelo je dobrovoljne ili obvezne smartphone aplikacije za praćenje kontakata, koje mogu biti učinkovite u suzbijanju širenja virusa, ali stvaraju nove mogućnosti za državni nadzor u svijetu nakon pandemije. IIDEA-u posebno zabrinjava osam nedemokratskih režima (Azerbejdžan, Bahrein, Kina, Kazahstan, Katar, Singapur, Tajland i Turska) gdje su te aplikacije postale obvezne za sve stanovnike koji koriste pametne telefone.
U međuvremenu, neki službenici javnog zdravstva u Americi traže još agresivnija ograničenja. Rochelle Walensky, direktorica CDC-a, nedavno je pohvalila “stvarno stroge mjere izolacije” koje je uvela Kina – zemlja koju nijedna zdrava demokracija ne bi trebala koristiti kao model za stvaranje politika.
No, dok je COVID-19 bio akutni uzrok velikog demokratskog nazadovanja u posljednje dvije godine, izvješće IIDEA ukazuje na podmukliju prijetnju koja se krije iza pandemije: „Porast neliberalnih i populističkih stranaka u posljednjem desetljeću ključno je objašnjenje čimbenika demokratskog nazadovanja i pada”, navodi se u izvješću. Te stranke nastoje dobiti moć kako bi mogle ukinuti kontrole vladinih ovlasti, uključujući slobodu izražavanja i politike namijenjene zaštiti manjina.
Kao što je istaknula Stephanie Slade iz Reasona, neki od vodećih zagovornika američkog zaokreta prema neliberalizmu su sada prilično otvoreni u pogledu svog prihvaćanja autoritarizma. Ova sklonost prihvaćanju politike “volje za moć” svodi se na tvrdnju da je “ono što je iznad svega važno osigurati da naše pleme bude dominantno”. To nije dobar znak za demokraciju, niti za očuvanje sloboda.
Ovi neliberalni i populistički sentimenti postaju sve jači, unatoč nedosljednostima. Proširene ovlasti vlada tijekom pandemije nude još primamljiviju nagradu političarima koji bi iskoristili moć države da usmjeravaju društvo u budućnosti.
“Kao i u mnogim drugim aspektima života, pandemija Covid-19 ubrzala je i povećala postojeće političke trendove, dodajući čitav niz izazova bez presedana demokracijama koje su već bile pod pritiskom”, piše Kevin Casas-Zamore, tajnik IIDEA-e u predgovoru izvješća. “Monumentalna ljudska pobjeda ostvarena kada je demokracija postala prevladavajući oblik upravljanja sada visi o koncu kao nikada prije.”